4
1. POGLAVLJE GOVOR U JAVNOSTI
O
drastajući u ruralnom dijelu Tennesseeja, Van Jones nije imao namjeru postati
javni govornik. Studirajući novinarstvo na Sveučilištu Tennessee Martin nadao
se da će jednoga dana izvještavati, a ne biti sadržaj vijesti. Međutim, ubrzo se
našao uvučen u politički život kampusa te je postao glasnogovornik studenata.
Nakon pravnog fakulteta, Jones se pridružio Odvjetničkom odboru za ljudska
prava smještenom u San Franciscu kako bi radio na rješavanju problema s kojima
se suočavaju gradske zajednice. Nekoliko godina poslije osnovao je Ella Baker
centar za ljudska prava, neprofitnu organizaciju posvećenu promicanju moguć-
nosti u urbanoj Americi.
Jones se ni na tome nije zaustavio. Tijekom godina objedinio je bavljenje ljud-
skim pravima sa zanimanjem za ekološko pravo. Danas je predsjednik organiza-
cije
Green for All,
koja je usredotočena na stvaranje poslova zelenih ovratnika po
cijeloj Americi. Radio je s članovima U.S. House of Representatives 2007. kako
bi progurao
Dokument o zelenim poslovima
(Green Jobs Act), koji je odobrio 125
milijuna dolara za obrazovanje ekološki svjesnih radnika.
Kako je Jones postigao sve ovo?Dijelomkroz pravno obrazovanje i uz neustrašiv
duh. Jednako je važna njegova sposobnost komuniciranja s ljudima javnim nastu-
pima, koji su se pokazali ključnima za širenje njegove poruke. Opisan je kao „jedan
od najmoćnijih i najnadahnutijih glasova današnjice“. Publika je ganuta „njegovim
srcem, nadahnuta njegovom angažiranošću i potresena njegovom rječitošću.“
Da ste upitali Van Jonesa u njegovim ranijim danima: „Vidite li sebe kao
velikog javnog govornika?“ vjerojatno bi se nasmijao na tu pomisao.
Ipak, danas održava više od 100 izlaganja godišnje. Također je predavao
na Harvardu i Columbiji te se obraćao na U.S. Conference of Mayors
,
Nacionalnom simpoziju o klimatskim promjenama i Svjetskom ekonom-
skom forumu. Neki stručnjaci su predviđali njegov uspjeh.
Tijekom povijesti ljudi su koristili govorništvo kao ključno sredstvo ko-
munikacije. Ono što je grčki državnik i vojskovođa Periklo rekao prije
više od 2500 godina vrijedi i danas: „Onaj koji donosi sud o bilo kojem
trenutku, ali ne može to objasniti“, naravno, „kao da možda nikada nije
ni razmišljao o tome.“
1
Govorništvo je način javnog izražavanja vlastitih
misli, dijeljenje misli s drugim ljudima te utjecanje na druge ljude.
U suvremeno doba mnoge žene i muškarci diljem svijeta širili su
svoje ideje i utjecali na ljude služeći se javnim govorima. U Sjedinjenim
Državama popis velikih govornika uključuje Franklina Roosevelta, Billyja
Grahama, Cesara Chaveza, Barbaru Jordan, Ronalda Reagana, Martina
Luthera Kinga, Hillary Clinton i Baracka Obamu. U drugim zemljama
možemo uvidjeti moć govorništva među ljudima kao što su bivša britan-
ska premijerka Margaret Thatcher, južnoafrički vođa Nelson Mandela,
burmanski demokratski poglavar Aung San Suu Kyi te kenijski aktivist za
zaštitu okoliša i dobitnik Nobelove nagrade Wangari Maathai.
Dok ste čitali ova imena, sigurno ste pomislili: „U redu. Ali kakve
veze to ima sa mnom? Ne mislim biti predsjednik, propovjednik ili križar
u bilo koju svrhu.“ Unatoč tomu, susrest ćete se s potrebom za javnim go-
vorom tijekom svog života – možda sutra, možda za pet godina. Možete li
zamisliti sebe u bilo kojoj od ovih situacija?
Moć govorništva
