7
Uvod: Vrijeme Europe
jedinstva, dok je prava motivacija vođe Srba bila zapravo dramatično suprotna:
stvaranje proširene srpske države na ruševinama jugoslavenske federacije. Me-
đunarodna je pozicija Jugoslavije tijekom Hladnog rata bila produkt političkog
realizma i zapadnog i sovjetskog bloka. Politika ključnih zapadnih aktera tijekom
jugoslavenske krize bila je ukorijenjena u tom istom političkom realizmu. I upra-
vo je taj politički realizam imao odlučujući utjecaj na nasilnu prirodu raspada
Jugoslavije.
11
Dokazni materijali koje ova studija koristi kako bi poduprla takvu interpreta-
ciju opsežni su. Namjera je bila kreirati prikaz i analizu događaja koji će izdržati
test vremena i nakon što arhivi na Zapadu i u bivšoj Jugoslaviji potpuno otvore
svoja vrata, ako do toga ikada dođe. Posebno su iskorišteni zakoni o slobodi in-
formiranja u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Sto-
tine deklasificiranih dokumenata iz perioda od 1987. do 1992. godine dobivene su
od Predsjedničkog arhiva Georgea H. W. Busha u Texasu, Središnje obavještajne
agencije SAD-a i Foreign Officea Ujedinjenog Kraljevstva. Međunarodni sud za
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Hagu bio je također važan izvor
primarnih dokumenata. Posebno vrijedna bila su svjedočenja tijekom sudskog pro-
cesa protiv Slobodana Miloševića, kao i snimci više od dvije stotine presretnutih
telefonskih razgovora unutar Miloševićeva najužega kruga suradnika snimljenih
od strane raznih obavještajnih službi između svibnja 1991. i svibnja 1992. godi-
ne, također korištenih tijekom toga sudskog procesa. Prikazi iz prve ruke više od
osamdeset glavnih protagonista isto su tako preuzeti iz zbirke opsežnih intervjua
dokumentarne serije produkcijske kuće Brook Lapping
Smrt Jugoslavije
koja se
čuva u Centru Liddell Hart za vojne arhive u Londonu. Ti prikazi iz prve ruke
dopunjeni su s više od četrdeset autorovih razgovora s bivšim diplomatima i kre-
atorima vanjskih politika na Zapadu i u bivšoj Jugoslaviji. Sve je ovo popraćeno
temeljitom analizom primarnih dokumenata – rezolucija, deklaracija, transkripata
parlamentarnih rasprava raznih međunarodnih političkih institucija; tadašnjim
novinarskim izvještajima iz Jugoslavije i sa Zapada; desecima autobiografskih pri-
kaza glavnih protagonista kao i, naravno, svim relevantnim sekundarnim izvorima.
Ova studija s empirijskoga gledišta nedvojbeno predstavlja dosad najkompletniji
prikaz ne samo odgovora kreatora zapadnih vanjskih politika na raspad Jugoslavije
nego i njihovih utjecaja na odluke glavnih jugoslavenskih aktera.
Priroda i složenost pitanja na koja ova studija nudi odgovore odredili su me-
todu prezentacije argumenata. Poglavlja koja slijede stoga obilježavaju tri važna
metodološka opredjeljenja: jasna usmjerenost na postupke donositelja političkih
odluka, istodobni prikaz rekonstruiranih političkih događaja i njihova analiza, te
kronološko ispreplitanje jugoslavenskih i međunarodnih događaja. Osnova ovih
