Almond, Powell, Dalton i Str%m
29
Prva faza u istraživanju politike je opis. Ako
politički proces ili događaj ne možemo opisati, ne
možemo se ni nadati da ćemo ga razumjeti ili obja-
sniti. Još manje možemo predvidjeti što bi se sljedeće
moglo dogoditi ili što bi se moglo dogoditi u sličnim
situacijama. Da bismo opisali politiku, potreban nam
skup jasno definiranih i dobro shvaćenih pojmova.
Nazivamo ih konceptualnim okvirom. Što je taj skup
pojmova lakši za razumijevanje i što se općenitije
može primijeniti, to je korisniji u istraživanju politike.
Konceptualni okviri općenito nisu ni dobri ni loši,
nego više ili manje korisni za određeni zadatak.
POLITIČKI SUSTAVI:
OKRUŽENJE I MEĐUOVISNOST
Komparativna politika danas
potiče nas da uspoređu-
jemo političke sustave s okvirom strukturno-funkci-
onalnih sustava. Da bismo to učinili, trebamo raspra-
viti o tri opća pojma korištena kroz knjigu: (1) sustav,
(2) struktura i (3) funkcija.
Sustav
, kao što smo ga
definirali u prvom poglavlju, predstavlja objekt koji
ima međuovisne dijelove, a djeluje unutar određene
postave ili okruženja.
Politički sustav
skup je insti-
tucija i agencija koje se bave formuliranjem i imple-
mentacijom kolektivnih ciljeva društva ili grupa unu-
tar društva.
Vlade
su dijelovi političkog sustava koji
kreiraju politiku
. Normalno je da se odluke države
oslanjaju na zakonsku prisilu tako da se podložnike
može primorati na pokornost. (O zakonitosti detalj-
nije raspravljamo u 3. poglavlju.)
Prikaz 2.1 govori nam da politički sustav postoji i
u međunarodnom i u domaćem okruženju. Oblikovan
je tim okruženjima, a i sustav pokušava oblikovati
okruženja. Sustav prima
inpute
iz okruženja. Kreatori
politike pokušavaju ih oblikovati kroz efekte primije-
njenih politika (
output
). U prikazu, koji je posve she-
matski i jednostavan, uzimamo Sjedinjene Američke
Države kao središnji čimbenik. Kao primjere okruže-
nja uzimamo ostale zemlje: Rusiju, Kinu, Britaniju,
Njemačku, Japan, Meksiko i Iran.
Razmjene između zemalja mogu na mnogo
načina varirati. Primjerice, mogu biti „guste” ili
„rijetke”; američko-kanadski odnosi primjer su inten-
zivnih, s visokom gustoćom, dok bi američko-nepalski
odnosi bili na sporadičnoj, oskudnoj strani.
Odnosi između političkih sustava mogu imati
različite oblike. Sjedinjene Američke Države imaju
značajne trgovačke veze s nekim zemljama, a relativno
skromnu trgovinu s drugima. Neke zemlje imaju veći
uvoz od izvoza, dok druge imaju veći izvoz od uvoza.
Za Sjedinjene Američke Države od iznimne su važno-
sti vojne razmjene i potpore zemalja članica NATO
saveza, zatim Japana, Južne Koreje, Izraela i Saudijske
Arabije.
Međuovisnost zemalja – obujam i vrijednost
uvoza i izvoza, transfera kapitala, međunarodna komu-
nikacija, opseg putovanja u inozemstvo i useljavanje
2.9,5
$ULVWRWHORYD NQMLåQLFD
3RYLMHVW ND]XMH GD MH $ULVWRWHO VDNXSLR NQMLåQLFX V YLãH
RG VWXGLMD R SROLWLþNLP VXVWDYLPD VUHGR]HPQRJD
VYLMHWD RG GR JRGLQH SULMH QDãH HUH 0QRJH
RG QMLK QDSLVDOL VX QMHJRYL XþHQLFL
,DNR MH RG NQMLåQLFH $ULVWRWHORYLK SROLWLND SUHåLYLR
VDPR $WHQVNL XVWDY RþLWR MH L] UHIHUHQFLMD VSRPHQX
WLK VWXGLMD GD MH $ULVWRWHO åHOLR RFUWDWL X]RUNH UD]OLþLWLK
SROLWLþNLK VXVWDYD NRML VX WDGD SRVWRMDOL XNOMXþXMXüL L
ÄEDUEDUVNH´ ]HPOMH 7UHüL VYLMHW" NDR ãWR VX /LELMD
(WUXULMD L 5LP Ä5HIHUHQFLMH X VWDURNODVLþQLP XSUDYDPD
GDMX QDP LPHQD QHNLK LOL YLãH GUåDYD RSLVDQLK X WHN
.UHüX VH RG 6LQRSH QD &UQRPH PRUX GR
&\UHQH X 6MHYHUQRM $IULFL SURWHåX VH RG 0DUVHLOOHVD
X ]DSDGQRP 6UHGR]HPOMX GR .UHWH 5RGRVD L &LSUD X
LVWRþQRP $ULVWRWHO MH WDNR XNOMXþLR NRORQLMDOQH XVWDYH
MHGQDNR NDR L RQH PDWLþQLK GUåDYD 1MHJRYL VX RSLVL
REXKYDüDOL GUåDYH X (JHMVNRP -RQVNRP L 7LUHQVNRP
PRUX WH QD HXURSVNRP D]LMVNRP L DIULþNRP NRQWL
QHQWX ´
,]YRU (UQHVW %DUNHU XU
/RQGRQ 2[IRUG 8QLYHUVLW\ 3UHVV
