16
l
2. poglavlje
Egipat
Obelisci
Poput piramide, egipatski obelisk ima oblik koji i
danas ima prepoznatljiv, prirođeni autoritet. Obelisk je vi-
soki, tanki kameni stup s četiri stranice (najčešće od granita,
klesan iz jednog komada) koji se sužava prema vrhu u pira-
midion (slika 2-9). Baza je najčešće bila kvadratna, a nekada
i pravokutna. Kao kod piramide, vrh obeliska u nekim je
razdobljima oblagan pozlatom, a sve četiri stranice gravirane
su hijeroglifskim komemorativnim tekstovima, najčešće po-
svećenima bogu Sunca, Ra.
Pisani tragovi o obeliscima postoje još iz Doba piramida
iz vremena Stare države, no nije pronađen ni jedan obelisk
te starosti. U Egiptu je ukupno izgrađeno najmanje stotinu
velikih obeliska – a moguće i znatno više. Neki su bili viši od
30 metara, a njihova je izgradnja zaista predstavljala impre-
sivan građevinski pothvat. Rimljani, koji su Egiptom vladali
gotovo sedam stoljeća, preuzeli su cilindričnu inačicu obeli-
ska, samostojećeg stupa (slika 5-11), koji je poput obeliska
bio prekriven komemorativnim tekstovima.
Hramovi
Bez obzira na veličanstven dojam koji ostavljaju
piramide i impresivnost obeliska, te građevine promatramo
samo izvana. U egipatskim hramovima prisutna je vješta
manipulacija zatvorenim volumenom i osjećaj kretanja kroz
prostor.
Hramovi su oduvijek bili sastavni dio svetišta uz pira-
mide, dok su kasnije često građeni neovisno o piramidama.
Veliki hramovi uglavnom su imali isti
osno
organizirani tlo-
crt prema kojemu su parovi elemenata simetrično raspore-
đeni oko središnje osi. Uobičajeni tlocrt hrama (slika 2-10)
sadržavao je elemente poput avenije sfingi ili drugih kipova
Ä
2-7
Na ovom fragmentu slike na papirusu gazela sjedi na
sklopivom stolcu, a lav na fiksnom stolcu i igraju neku igru na ploči,
vjerojatno senet. Iz Tebe, oko 1100. pr. Kr., visina 15,5 cm.
Heritage Images© The Trustees of the British Museum
¶
2-8
Velika sfinga, Giza, oko 2551. – 2528. pr. Kr., visina 20 m.
Petera A. Clayton
EGIPAT
