Ne možemo negirati da je računalna revolucija zauvijek promijenila naš svijet te postala dijelom naše svakodnevice. Bilo da posežemo za svojim pametnim telefonom i postavljamo novu fotografiju na društvene mreže, brojimo prijeđene korake na svom pametnom satu, zovemo Uber ili čekamo na rendgenske pretrage, u svemu je svoje prste imala računalna revolucija. I upravo su zato računala postala dio naše svakodnevice.
S njihovim razvojem otvaraju se i brojna druga područja. Duboko učenje, znanost o podacima, strojno učenje i računalno razmišljanje četiri su pojma koja, iako naizgled djeluju pomalo zbunjujuća, i laicima postaju sve zanimljiviji.
Da bismo ih bolje razumjeli i shvatili kako oni utječu na brojne naše svakodnevne radnje, ali i kako mogu promijeniti budućnost, mogu nam pomoći četiri vodiča koja u hrvatskom prijevodu donosi izdavačka kuća MATE.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE
Računalno razmišljanje za sobom poteže mnogo prednosti, ali i etičkih pitanja, a svih su se u svojoj knjizi Računalo razmišljanje dotakli Peter J. Denning i Matti Tedre, istaknuti svjetski profesori računalnih znanosti.
Računalno razmišljanje čine mentalne i praktične vještine za dizajniranje izračuna koji čine da računala rade za nas, te objašnjavanje i tumačenje svijeta kao cijelosti informacijskih procesa. To je novi pojam koji je u javni diskurs ušao tek nedavno. On donosi nadu da možemo jasno razmisliti o snazi i opasnostima masovnog računanja te da možemo naučiti oblikovati računala, softver i mreže kako bismo maksimizirali koristi i minimizirali rizike.
I to nije nešto što moraju poznavati samo programeri nego je i alat za mišljenje za razumijevanje našeg društva preplavljenog tehnologijom. Ono podiže našu svijest o tome kako rade svakodnevni digitalni alati, utemeljuje našu kibernetičku etiku i učvršćuje našu otpornost na razne prijetnje, poput pokušaja algoritamskog usmjeravanja našeg ponašanja, plasiranja lažnih vijesti, usmjerenih prema ciljanim pojedincima, viralne moći društvenih medija i ogromne te podatkovno intenzivne analize našeg društvenog života.
STROJNO UČENJE
Kao što smo spomenuli u uvodu, gotovo svi uređaji koji nas okružuju zapravo su računala. I upravo je računalo zaslužno za to da naš život pretvori u podatke, podatke koje onda možemo analizirati i iz kojih možemo učiti. Tu nastupa na scenu strojno učenje kojem se u istoimenoj knjizi, Strojno učenje, posvetio autor Ethem Alpaydin.
To je zasigurno jedno od najuzbudljivijih znanstvenih područja današnjice koje unapređuje tehnologiju u raznim domenama te je već donijelo skup impresivnih primjena koje utječu na sva životna područja – od toga kako kupujemo u trgovini, preko toga kako ćemo moći prevesti neki tekst, do toga kako rade uređaji koje svakodnevno koristimo. Nema sumnje u to da nam strojno učenje, koje je usko vezano i uz umjetnu inteligenciju, nudi nesagledive mogućnosti o kojima naš djedovi i bake nisu mogli ni sanjati. Da, sa sobom nosi i rizike, ali kada se uzmu u obzor uspjesi u različitim domenama, od medicine, preko prevođenja, inženjerstva do automobilske industrije, jasno je da je pred nama veliki napredak.
ZNANOST O PODACIMA
Jeste li kada razmišljali o tome zašto dobivate baš određene newslettere, zašto vam se na društvenim mrežama preporučuju baš određene stranice ili određene preporuke filmova i knjiga? Zašto vam se preporučuju točno određene prijateljske veze koje biste trebali uspostaviti ili zašto vam se pojavljuju oglasi za određene aspekte vašeg života?
Iza svega toga stoji znanost o podacima, sjajno opisana u istoimenoj knjizi Johna D. Kellehera i Brendana Tierneya. Ona bi se najkraće mogla opisati kao skup načela, definicija problema, algoritama i procesa za izvlačenje nejasnih i korisnih uzoraka iz velikih podataka. Cilj toga trebao bi biti poboljšanje usluga, ali i naših života.
Znanost o podacima koristi se u svim aspektima našeg djelovanja, te je usko vezana i uz ranije spomenuto strojno učenje. No postavlja se i pitanje što je s etikom. Ne možemo poreći da je znanost o podacima mač s dvije oštrice jer intenzivno zalazi u sferu naše privatnosti. Na nama je da se informiramo o tome i budemo svjesni svih prednosti i zamki, a knjiga Znanost o podacima u tome nam može itekako pomoći.
DUBOKO UČENJE
Duboko učenje zapravo je spoj svega ranije spomenutog, a ujedno i pojam koji posljednjih godina izaziva veliko zanimanje šire populacije, čak i onih kojima to nije struka. Ono je rezultat umjetne inteligencije i strojnog učenja, a njegova široka primjena učinila ga je neizostavnim dijelom naših života, čak i u situacijama kada toga nismo svjesni. Na ovo se složeno no vrlo zanimljivo područje osvrće John D. Kelleher u svojoj knjizi Duboko učenje.
Metode dubokog učenja svoju primjenu pronalaze u važnim područjima umjetne inteligencije poput računalnog vida, obrade prirodnog jezika, razumijevanja govora i zvučnih signala i mnogim drugima.
Primjerice, danas ga za svoje potrebe koristi većina internetskih tvrtki i vrhunskih potrošačkih tehnologija. Između ostalog, Facebook duboko učenje koristi u analizi tekstova internetskih razgovora. Google, Baidu i Microsoft koriste ga za pretraživanje slika i za strojno prevođenje. Svi naši moderni pametni telefoni koje koristimo i po nekoliko sati dnevno u sebi kriju sustave dubokog učenja.
U zdravstvenom sektoru, koji je posljednjih dana više nego ikada u središtu zanimanja javnosti, duboko učenje koristi se za obradu medicinskih slika kao što su rendgenske, CT i MRI pretrage te za dijagnosticiranje zdravstvenih stanja.
A sve je to tek početak...